Budi dio naše mreže
Nenamjerna pogreška

Brojni medijski izvori u Hrvatskoj pišu o Uskrsu kao najvećem kršćanskom blagdanu. Međutim, iz liturgijske perspektive Uskrs nije blagdan, nego svetkovina.

/ Diana Tikvić

PROVJERAVAMO: Je li Uskrs najveći kršćanski blagdan?

Mediji često pišu o Uskrsu kao najvećem kršćanskom blagdanu. Primjerice, Dalmatinski portal piše o Uskrsu kao najstarijem i najvećem kršćanskom blagdanu, Tportal o jednom od tri najveća kršćanska blagdana, Index o najvećem kršćanskom blagdanu, kojim se slavi središnji događaj kršćanstva – Kristovo uskrsnuće od mrtvih.

Uskrs zapravo nije blagdan već svetkovina. Liturgičar Tomislav Hačko pojašnjava: „Često se u medijskom prostoru, osobito onom marketinškom, govori o božićnim i uskrsnim blagdanskim danima pa je vjerojatno onda i od tuda riječ blagdan ušla u redovitu upotrebu dok se govori o svetkovini Rođenja ili Uskrsnuća Gospodinova, kako inače i glasi puno ime svetkovina Božića i Uskrsa.“ Dodaje da je zanimljivo u tom kontekstu spomenuti da čak i latinski jezik ima dva pojma kojima jasno razlikuje svetkovinu (sollemnitas) od blagdana (festum).

„Stoga je svako preporučljivo da, kada se govori ili piše o Uskrsu ili Božiću govori o svetkovinama Uskrsnuća ili Rođenja Gospodnjega. Tako ćemo odmah i samom upotrebom pojma svetkovina naznačiti da se radi o slavlju koje je najveće“, naglašava liturgičar Hačko.

Slijedeći učenje Drugog vatikanskog sabora, papa Pavao VI. u svom Apostolskom pismu kojim se odobravaju „Opća načela o liturgijskoj godini i novi Opći rimski kalendar“, od 14. veljače 1969., ističe da slavljenje vazmenog otajstva zauzima središnje mjesto u kršćanskom bogoslužju, a očituju ga njegov dnevni, tjedni i godišnji krug.

Govoreći o liturgijskim danima, navedeni dokument piše i o svetkovinama, blagdanima i spomendanima o kojima uči u br. 8 – 10: „Dok u krugu jedne godine slavi otajstvo Kristovo, Crkva posebnom ljubavlju štuje i blaženu Bogorodicu Mariju te pobožnosti vjernika predlaže spomendane mučenika i drugih svetaca.

Sveci koji imaju opći značaj slave se obavezno u općoj Crkvi; drugi se upisuju u kalendar, ali se njihovo slavljenje ostavlja na volju ili se pak prepuštaju da ih slavi svaka pojedina Crkva, narod ili redovnička obitelj.

Liturgijska slavljenja se prema važnosti koja im se pridaje ovako razlikuju i nazivaju: svetkovina, blagdan, spomendan.“

U nastavku dokument uči o specifičnostima svakoga od ta tri stupnja:

  • Svetkovine su najznačajniji dani i njihovo slavljenje počinje s I. Večernjom prethodnog dana. Neke svetkovine imaju i vlastiti obrazac mise bdijenja, koji se upotrebljava uvečer prethodnog dana, ako se slavi misa u večernje sate“ (br. 11).
  • Blagdani se slave u okviru prirodnog dana: nemaju I. Večernje, osim ako se radi o blagdanima Gospodnjim što padaju na nedjelje „kroz godinu“ te zamjenjuju i časoslov tih nedjelja“ (br. 13).
  • Spomendani su ili obvezatni ili neobvezatni. Njihovo se slavljenje usklađuje sa slavljenjem svagdana na koji padaju po načelima što se izlažu u općim uredbama Rimskog misala i Časoslova“ (br. 14).
  • Svagdani su dani u tjednu što dolaze iza nedjelje. Slave se različito, već prema svojoj važnosti“ (br. 16).

A u pronalaženju odgovora na pitanja što, gdje i kako od tih dana ima prednost u liturgijskim slavljenjima tijekom liturgijske godine, pomaže „Tablica liturgijskih dana prema redu prednosti“ (br. 50).

Tako se u prvi stupanj slavlja (svetkovine) ubrajaju:

  1. Vazmeno trodnevlje muke i uskrsnuća Gospodnjega
  2. Božić, Bogojavljenje, Uzašašće i Duhovi.
    Adventske, korizmene i uskrsne nedjelje, Pepelnica,
    Dani Velikog Tjedna, od ponedjeljka do četvrtka uključivo.
    Dani uskrsne osmine
  3. Svetkovine Gospodnje, Blažene Djevice Marije, svetaca uvrštenih u opći kalendar.
    Dušni dan.
  4. Vlastite svetkovine, i to:
    a) Svetkovina glavnog Zaštitnika mjesta ili naselja ili grada.
    b) Svetkovina posvete ili godišnjica posvete vlastite crkve.
    c) Svetkovina naslovnika vlastite crkve.
    d) Svetkovina ili naslovnika ili utemeljitelja ili glavnog zaštitnika Reda ili Kongregacije.

Drugom stupnju (blagdani) pripadaju:

  1. Blagdani Gospodnji upisani u opći kalendar,
  2. Nedjelje božićnog vremena i nedjelje „kroz godinu“.
  3. Blagdani Blažene Djevice Marije i svetaca uvršteni u opći kalendar.
  4. Vlastiti blagdani i to:
    a) Blagdan glavnog zaštitnika biskupije.
    b) Blagdan godišnjice Posvete katedralne crkve.
    c) Blagdan glavnog zaštitnika pokrajine ili provincije, zemlje većeg područja.
    d) Blagdan naslovnika, utemeljitelja, glavnog zaštitnika Reda ili Kongregacije i redovničke provincije sačuvavši ono što je rečeno pod br. 4.
    e) Svi ostali vlastiti blagdani neke crkve.
    f) Drugi blagdani ubilježeni u Kalendar pojedine biskupije ili Reda ili Kongregacije.
  5. Adventski svagdani od 17. do 24. prosinca uključivši i dane božićne osmine.
    Korizmeni svagdani.

A trećem stupnju (spomendani i svagdani) pripadaju:

  1. Obvezatni spomendani općeg Kalendara.
  2. Obvezatni spomendani vlastiti i to:
    a) spomendani drugotnog zaštitnik mjesta, biskupije, pokrajine, provincije, zemlje i većeg područja, Reda ili Kongregacije i redovničke provincije.
    b) Drugi obvezatni spomendani uvršteni u kalendar pojedine biskupije, Reda ili Kongregacije.
  3. Neobvezatni spomendani koji mogu biti i na dane o kojima je govor pod br. 9., ali to na poseban način koji je određen u Uredbi Rimskog misala i časoslova. Na isti način kao neobvezatni spomendani mogu se slaviti i obvezatni spomendani koji slučajno padnu na korizmene svagdane.
  4. Adventski svagdani do dana 16. prosinca uključivo.
    Svagdani Božićnog vremena od 2. siječnja do subote poslije Bogojavljenja.
    Svagdani uskrsnog vremena od ponedjeljka iza Vazmene osmine do subote prije Duhova uključivo.
    Svagdani „kroz godinu“.

ZAKLJUČAK: Tvrdnja da je Uskrs najveći kršćanski blagdan očito je nenamjerna pogreška. Sukladno crkvenim dokumentima, kojima se utvrđuju svetkovine, blagdani i spomendani, Uskrs nije blagdan nego, kao dio Vazmenog trodnevlja, svetkovina.

***

Rubriku „Glas istine“ u sklopu projekta „KAT – Provjera dezinformacija o vjerskim temama“ Hrvatski katolički radio radi u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem i Hrvatskim društvom katoličkih novinara. Metodom činjenične provjere, projektom „Glas istine – Vox Veritatis“ želi se ocjenjivati točnost i utemeljenost izjava, vijesti i objava vezanih za život Katoličke crkve u Hrvatskoj i svijetu kako bi se spriječilo širenje dezinformacija u javnosti, odnosno krivo kontekstualiziranje ili manipuliranje izjavama katoličkih poglavara. Projekt financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.

Rezultati pretrage za pojam:

Danas slavimo sv. Joakima i Anu, Isusove djeda i baku – savršen dan da se prisjetimo i naših ‘neopjevanih heroja